Biblioteke čuvaju historiju staru stotinama godina. Iako je većina informacija dostupna putem interneta, mnoge informacije još uvijek možemo pronaći i u bibliotekama, u štivu klasičnog ili digitaliziranog oblika. U današnje vrijeme kada sve podliježe digitalizaciji i ekranizaciji, ipak ima onih koji uživaju u pisanoj riječi uz knjigu u ruci. Provjerili smo kako je izgledao rad ove Ustanove u proteklom periodu, u našem Gradu.
Onaj najvažniji izazov sa kojim se biblioteke danas suočavaju je svakako dostupnost veoma velikog broja informacija na internetu, te činjenica da su digitalnom transformacijom podlegli i oni najveći pisci, pa imamo priliku online kupiti knjigu omiljenog pisca po pristupačnoj cijeni, nedugo nakon što je izašla iz štampe, potom puštena u prodaju. No, koje aktivnosti biblioteke poduzimaju, ko su i dalje vjerni posjetitelji ove Ustanove, te šta može zajednica učiniti da ova esencijalna vrijednost svakog društva ne postane neka daleka prošlost, provjerili smo u našoj Gradskoj biblioteci. Direktor Centra za kulturu i turizam, u čijem je sastavu i Biblioteka, Ermin Beganović kaže:
„Kada je u pitanju gradska biblioteka, htjeli smo da u proteklom periodu ponudimo sadržaje za različite nivoe uzrasta osoba, počev od zimske pričaonice za djecu koja je uspješno provedena, do nekih novih projekata koje planiramo da radimo sa srednjoškolcima. To je projekat kojeg smo započeli isto tako nekada u drugoj polovini prošle godine, a to je projekat promocije svih onih značajnih bh. književnika, svjetskih književnika isto tako. Tu smo zaista odličnu saradnju ostvarili i sa Vijećem mladih Grada Cazina, ali isto tako i sa svim srednjim i osnovnim školama na području Grada Cazina i nije bila niti jedna promocija da nije bila barem jedna srednja ili osnovna škola prisutna.“
Pismenost je bitnija nego ikada, u svijetu poruka i e-mailova, svijetu pisane informacije. Potrebno je da čitamo i pišemo, potrebni su nam svjetski građani koji mogu da čitaju sa lakoćom, da razumiju ono što čitaju, razumiju nijanse i učine sebe razumljivim. Šta se željelo postići pokretanjem ovog projekta koji promovira istaknute bh. i svjetske autore?
„Na neki način sa tim projektom smo zaista htjeli da ponovo aktiviramo tu, tako da kažem, ulogu čitanja u razvoju mladih osoba u našem Gradu i upravo u 2022. godini ćemo nastaviti u istom smjeru. Želimo da nabavimo određeni fundus knjiga, da nastavimo s tom praksom iz prošle godine kada smo nabavili jako mnogo kvalitetnih naslova za sve naše čitaoce, ali tako i da polako krenemo u proces uvezivanja sa bibliotekama osnovnih i srednjih škola jer jednostavno kada imamo sistem i kada radimo timski definitivno možemo da postignemo veće i kvalitetnije rezultate“, ističe Beganović.
Biblioteke čuvaju kulturno i historijsko blago naše prošlosti, vrijedne rukopise i neiscrpan su izvor znanja, koje svojim posjetama moramo njegovati. U svemu tome, ne smijemo zaboraviti da su biblioteke mjesto spajanja i zajedništva, a u tome najveću ulogu pored nas samih imaju i donosioci odluka vladajućih struktura, koje zasigurno poticajnim sredstvima i budžetskim izdvajanjima za unaprjeđenje i održavanje bibliotečkog fonda, mogu osigurati dugotrajnost ovih institucija. Alberta Ajnštajna su pitali kako da učinimo djecu inteligentnom. Njegov odgovor je bio jednostavan i mudar: „Ako želite da Vam djeca budu inteligentna, čitajte im bajke. Ako želite da budu još inteligentnija, čitajte im još više bajki.“ On je razumio vrijednost čitanja i zamišljanja. Nadam se da djeci možemo obezbjediti svijet u kojem će čitati i u kojem će im biti čitano, svijet u kojem maštaju, zamišljaju i ono najvažnije, razmišljaju.
Medisa K. Salkić
