Alergije na hranu su dio jedne veće grupe smetnji koje se zovu ,,nepoželjne reakcije na hranu’’, u koju spadaju još i nepodnošljivost ili intolerancija hrane. Jako je bitno da se ti pojmovi ne miješaju jer se danas svaka reakcija povezana s hranom prečesto naziva alergijom na hranu. Liječenje je u oba stanja isto, a to je izbjegavanje hrane koja djetetu smeta. Kada su djeca u pitanju, najbolje i stručno mišljenje će nam dati pedijatar.
„Kada se kaže ,,alergičan na hranu’’, nerijetko čovjek nije ni svjestan ozbiljnosti tog stanja. Danas se miješaju pojmovi poput intolerancije, nepodnošljivosti i alergije na hranu. Vaše dijete ne zna za slatko, ne zna za sok, ne zna za Monte ili druge slatkiše tako da to nema potrebe da mu dajete, jer dijete ukoliko ga izlažete sa više namirniaca, odabrat će ono što je njemu najslađe, kao što su i nama odraslima najslađi uglavnom ti sastojci koji nam nisu potrebni. Med u ishrani beba ne uvodi se do godinu dana. Djeca koja su sklona atopijskom dermatitisu, izljevima, promjenama, eritematoznim promjenama tj. crvenkastim kao ekcemima na koži, koja imaju u porodici alergičare, atopičare, njih se polako izlaže alergenima, a pod alergenima smatramo gluten, pšenicu, žitarice,jaja..Kad ih izlažemo tim namirnicama, pratimo da se neće pojačati ta njihova alergija, tako da gluten zbog mogućnosti da će se razviti i celijakija i intolerancija kasnije, njihovog probavnog sistema, od 6-7 mjeseca polako uvodimo u ishranu beba“, kaže dr. Jasmina Osmančević – Muminović, spec. Pedijatrije.
Alergija je pretjerani odgovor imunološkog sistema na određenu stranu tvar koju organizam prepoznaje kao stranu. Na koji način pristupiti davanju djetetu hrane koja se smatra alergenom, dr. Jasmina Osmančević – Muminović pojašnjava:
„Što se tiče jaja, njih uvodimo tako što prvo dajemo žumanjak, kojeg možemo da dajemo sa 7-8 mjeseci. Pojedine studije čak kažu i ranije, ali kad ih uvodimo, da budemo oprezni. Dajemo prvo jednu četvrtinu, pa dvije četvrtine, polovinu, zatim cijeli žumanjak, a bjelanjak nakon godinu dana. Stavovi se mijenjaju za dohranu, pa tako neki preporučuju da se djeca izlože alergenima što ranije, da bismo vidjeli ako je dijete na nešto alergično, da možemo reagirati. Međutim, mi smo malo oprezniji i zato te namirnice uvodimo postepeno, znači namirnica po namirnica po tri dana da vidimo da li će se nešto razviti. Namirnice treba da budu svježe, da prakticirate konzumiranje sezonskog voća i povrća i da bude friško napravljeno, te izbjegavati kupovne kašice kod beba, pošto ne znate šta tačno u njima ima. Ako negdje putujete i prisiljeni ste dati kupovnu kašicu, onda obratite pažnju na sastav i pokušajte da to ne bude u tom danu jedino što će dijete pojesti..pokušajte balansirati.“
Izbjegavanje alergena kod utvrđene i dijagnosticirane, a naročito teške alergije, predstavlja glavni zadatak i predostrožnu mjeru kojoj se moraju posvetiti roditelji, vrtićko i školsko osoblje, a onda i samo dijete kako odrasta.
„Dodatne čajeve i sokiće treba da smanjimo i svedemo na minimum, a slatkiši, grickalice, te prazne kalorije, to nikako do godine dana da ne dajemo djeci. Postoji mnoštvo recepata, zdravih kolača uz mrkvu, batat, tikvu, koje mi možemo prakticirati i djeci polako uvoditi, te na taj način učiti ih na zdrave namirnice“, pojašnjava dr. Osmančević – Muminović.
U današnje vrijeme sve je veći porast alergijskih reakcija, što je najvjerovatnije posljedica promjena našeg okoliša i stila života. Najveća učestalost alergija na hranu je kod male djece, a sa odrastanjem se smanjuje. Adekvatnom ishranom i upotrebom zdravih namirnica znatno možemo smanjiti potencijalne alergije i promjene u organizmu kod djece.
Medisa K. Salkić