Na dodjeli nagrada u Sarajevu za najljepša sela u BiH, naš Ostrožac je uvršten na ovu prestižnu listu, uz Blagaj, Mijakoviće, Bratač, Guču Goru, Kraljevu Sutjesku, Krupu na Vrbasu, Martin Brod, Pecku, Prokoško jezero, Ravno, Stupe, Umoljane i Vrance.
Inicijativu za dodjelu ove nagrade za Ostrožac podnijeli su Grad Cazin i JU „Centar za kulturu i turizam“ Cazin u partnerstvu, čime se potvrđuje zajednička opredijeljenost za implementaciju strateških turističkih projekata na području grada Cazina. Nagradu je USAID dodijelio preko svojih partnera u BiH, Udruženja za promociju ruralnog turizma Alterural, koje je nosilac koncepta ove nagrade.
Uz podršku projekta USAID Turizam, a nakon kompletiranja procesa evaluacije, odabrano je prvih 14 sela koja će biti uvrštena u listu Najljepša sela Bosne i Hercegovine. Na tom spisku se našao i naš (ili Cazinski?) Ostrožac. Stručnjaci Udruženja Alterural od sada će biti na raspolaganju za davanje preporuka u oblasti zaštite kulturnog i prirodnog naslijeđa i razvoja održive turističke ponude, te pokrenuti zajedničke akcije odabranih sela za rješavanje zajedničkih problema i izazova, te promoviranje članstva u ovoj grupaciji.
„Dodjela ove oznake predstavlja početak trajne saradnje između Udruženja Alterural i odabranih sela. Ostrožac je sasvim zaslužno uvršten među 14 najljepših sela u BiH. Smješten između predivno očuvanog dvorca i rijeke Une, Ostrožac nudi bajkoviti i antički osjećaj. Ostrošcem dominira višeslojni građevinski kompleks koji se sastoji od srednjovjekovne utvrde, tvrđave iz osmanskog perioda, dvorca Lothara Von Berksa iz autrougarskog perioda i kolekcije modernih skulptura smještenih u prirodnom ambijentu Starog grada“, kaže direktor Centra za kulturu i turizam, Ermin Beganović.
Udruženje Alterural će podržati planirane obuke i aktivnosti izgradnje kapaciteta, kao i promociju odabranih sela. Glavni ciljevi projekta Najljepša sela Bosne i Hercegovine su da se očuvaju bosanskohercegovačka sela prepoznavanjem njihove prirodne i kulturne baštine. Cilj je i podizanje svijesti o njihovim prirodnim ljepotama i jedinstvenom kulturnom naslijeđu. Razvijanjem bosanskohercegovačkih sela i jačanje njihove prisutnosti na lokalnoj i evropskoj turističkoj karti, doprinijet će socio-ekonomskom razvoju ruralnih područja.
Medisa K. Salkić
