U Bihaću je održan sastanak Federalne klasterske platforme na kojem se razgovaralo o otkupnoj i prodajnoj cijeni kornišona kao dominantne izvozne povrtlarske kulture u Federaciji BiH. Bilo je riječi i o problemima koji su svake godine evidentni prilikom izvoza kornišona u zemlje Evropske unije.
Klasterska platforma Federacije BiH za povrće formirana je prošle godine kako bi otkupljivači i izvoznici prvenstveno krastavca kornišona kao dominantne povrtlarske kulture pokušali zajedničkim angažmanom doprinjeti rješavanju glavnih problema kojima su posljednjih godina suočeni.
„Prvi problem je neujednačena izvozna cijena prema Evropi, drugi jako veliki problem je problem graničnih prijalaza, i treći je nepostojanje kantonalnih i federalnih poticaja za otkupljivače krastavca i to su tri glavna razloga zbog kojih smo se registrirali“, kaže Aldin Kuduzović iz firme „Agrodar“ Cazin.
Uz inicijativu da se radi na povećanju otkupne cijene krastvca sa 1.14 na 1.60 pfeniga interes otkupljivača je najveći za rješavanjem problema zastoja pri izvozu.
„Taj problem se pojavljuje već 4 godine zaredom. Iasko je GP Izačić A kategorije i ima mogućnost da se na njega izvoze sve robe, to nije slučaj zahvaljujući Ministarstvu vanjske trgovine BiH odnosno hrvatskoj strani mi moramo na Gradišku. Tu su abnormalno velike gužve, čeka se danima, nema zelenog koridora. Znalo se dešavati da ljudi danima čekaju da ostanu bez goriva…Rješenje se mora naći jer nam sve dolazi u pitanje“, ističe Aldin Kuduzović, „Agrodar“ Cazin
Među petnaestak firmi koje okupljaju najviše – na nivou Federacije oko deset hiljada kooperanata je i zadruga „Gračanka“ iz Gračanice. Ima oko 650 kooperanata koji na oko 350 dunuma proizvode krastavac kornišon. Refik Ahmuljić direktor zadruge ukazuje na problem izvoza i carinske barijere kojima su bh.izvoznici prehrambenih proizvoda suočeni tokom posljednje četiri godine.
Na sastanku Federalne klasterske platforme se razgovaralo o otkupnoj i prodajnoj cijeni kornišona kao dominantne izvozne povrtlarske kulture u Federaciji BiH, problematici poticaja i carinskim barijerama. Sve kako bi se prevazišle prošlogodišnje teškoće koje su rezultirale značajnim padom proizvodnje.
„Ono što želim istaći da je ovih 15 subjekata imalo prošle godine manji izvoz za gotovo 2,5 miliona kg u odnosu na 2021. što u novcu iznosi preko 5,9 miliona KM. Upravo je to bio alarm za formiranje federalne klasterske platforme koja je formirana zahvaljujući IFADU Cilj je da pokušamo donijeti nove otkupne cijene, poboljšati uslove kada je riječ o poticajima, riješiti carinske probleme, barijere koje imamo i mislim da je ovo put kako bi se trebalo u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji organizirati. Ako imamo podatak da je vanjskotgrovinski deficit u uvozu i izvozu hrane preko 1,9 milijardi maraka, da je samodostatnost građana BiH kada je riječ o hrani svega 21,8% , ako na svakog građanina ide uvoz 52 KM povrća a 25 KM voća, 23 KM prerađevina onda je sasvim jasno zašto su nam ovakvi sastanci bitni i zašto je bitno da se ovako organiziramo i ovo je primjer kako se organizirati u drugim granama primarne poljoprivredne proizvodnje“, kaže Smail Toromanović, predsjednik Agronomske komore FBiH.
Jedinstvene odluke i inicijative upućene na nadležne adrese trebale bit rezultirati povećanjem otkupne cijene krastavca, samim tim i opovećanjem proizvodnje u ovoj godini. Prošle je godine ostvaren izvoz od pet hiljada tona, za 40 % manje u odnosu na prethodnu, a procjenjuje se da on realno može biti najmanje sedam hiljada tona.
Azra Bajrić
