„Cazinska buna 1950.“ događaj je u historiji poznat kao jedina organizirana pobuna protiv vlasti bivše Jugoslavije.
Brižno skrivana od nekadašnje jugoslovenske javnosti, Cazinska buna, koja je podignuta i ugušena u jednom danu – 6. maja 1950. godine – ostala je duboko urezana u sjećanjima stanovnika tog dijela BIH, čije je živote uveliko promijenila. Tek je početkom ovog stoljeća postala predmet historijskih i naučnih istraživanja i konačno je rasvijetljen i činjenično utvrđen taj najkotroverzniji događaj u bivšoj državi. Sagledane su i izmjerene sve negativne posljedice s kojima je Cazinska krajina – prostor općina Cazin i Velika Kladuša – bila suočena cijelu drugu polovinu prošlog stoljeća.
O tom čudnom i pet decenija mistifikovanom događaju tek se prvi put javno progovorilo 2007. godine, kada je promovirana knjiga prof. dr. Vere Kržišnik-Bukić Cazinska buna 1950. Knjigu je radila nekoliko godina i u strogoj tajnosti, a danas je uz 75.godišnjicu Bune, uputila pismo svim Cazinjankama i Cazinjanima:
“CAZINJANIMA I CAZINJANKAMA, svim mojim KRAJIŠNICIMA !
Uz Jujrev 1950., 6. maj 1950., Spomen dan Občine Cazin/od 2017. Grada Cazina, kojim od 2013. godine obilježavamo i gajimo sjećanje na ukupnu događajnost iskonske seljačke bune protiv tadašnje totalitarističke države, njezinih tragičnih ljudskih žrtava i drugih kasnijih dugotrajnih negativnih poslJedica po stanovmištvo i po Cazinsku krajinu,uz današnju 75-GODIŠNJICU CAZINSKE BUNE 1950 kao njezina istoričarka imam moralnu obavezu i želim da poručim da bi trebalo i ubuduće te trajno cijeniti i brižno čuvati ljudski duh prkosa u boju za društvenu istinu i pravdu koji smo upoznali u našoj Cazinskoj buni 1950. Samopoštovanje i pamćenje vlastite istorije izrazi su zrelosti društvene zajednice kojoj pripadamo. Naša je individualna i kolektivna odgovornost kako za ono što činimo tako i za ono što smo mogli i trebali a nismo učinili.
Vaša Vera Kržišnik-Bukić, Ljubljana, 6. maj 2025”
Cazinska buna bila je pobuna seljaka protiv nepravedno nametnutog otkupa i velike gladi. Ovdašnji zemljoradnici tada su podigli socijalni bunt, a nikako državni udar. Cazinska buna podignuta je i ugušena u jednom danu – 6.maja 1950.godine. Od 720 ustanika 14 je odmah ubijeno, 18 osuđeno na smrt strijeljanjem, 240 na kazne zatvora, a 115 porodica sa oko 700 članova na kaznu iseljenja u Srbac, što je nezapamćen slučaj takve sankcije.
U rasvjetljavanje ovog događaja aktivno se uključila i općina odnosno Grad Cazin. Općinsko vijeće Cazin 2011. godine donijelo je Rezoluciju o osudi masovnog kršenja ljudskih prava civilnog stanovništva u Cazinskoj krajini 1950. godine i zločina počinjenih od strane totalitarnog režima bivše Jugoslavije, a 6. maj proglašen je Danom sjećanja na žrtve Cazinske bune.
