Posljednji podaci o obimu vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine pokazuju trend pada vrijednosti izvoza i povećanja uvoza. Najveći deficit, od 3,9 milijardi maraka, zabilježen je u agroindustrijskom i prehrambenom sektoru, što je rezultat izvoza vrijednosti od 1,2 milijarde KM i uvoza od 5,1 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozom u ovom sektoru iznosi oko 22 % pa na svaku marku izvezene hrane uvozimo više od 4 marke.
Nermin Bašić iz Velike Kladuše vlasnik je firme koja od 1997.godine kada je počela sa radom do unazad nekoliko godina bilježila konstantan rast izvoza voća povrća i šumskih plodova. Prošlogodišnji je kaže bio vise nego skroman, a odnosio se tek na krastavac dok je maline izvezeno svega dva kamiona.
“Bašić je dijelom bh.statistike koja pokazuje da Bosna i Hercegovina godinama više uvozi nego što izvozi poljoprivrednih prozvoda. Prošle je godine vrijednost izvoza bila 1,2 milijarde a uvoza od 5,1 milijardi KM”, kaže Smajo Toromanović, predsjednik Agronomske komore FBiH.
Negativni su pokazatelji u skoro svim oblastima proizvodnje a na osnovu ovih podataka samodostatnost hrane u BiH je svega 22 posto i makoliko se govorilo da postoje mogućnosti BiH je sve više prehrambeno ovisna zemlja.
Stalno smanjenje proizvodnje u sektoru agrara, pokazuje analiza agronomske struke, rezultat je neharmoniziranosti poticajnih politika na nivou BiH, različite regulative u poljoprovredama entiteta, nedovoljna ili nikakva zaštita domaće poroizvodnje za razliku od zemalja EU gdje izvozi 72,6 % poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Bh. agrar još uvijek ne može povlačiti sredstva EU zbog nepostojanja jedinstvene strukture.
Ukupna vrijednost prošlogodišnjeg izvoza iz BiH iznosila je 16,5 milijardi KM, za 3,6 posto manje u odnosu na godinu ranije dok je uvoz porastao na 29,2 milijarde maraka.
Novinarka Azra Bajrić
