Danas su se navršile 74 godine od dizanja Cazinske bune. Ovaj najkontroverzniji događaj u bivšoj državi konačno je rasvijetljen tek početkom ovog stoljeća, a 74.godišnjica bune obilježena je jučer u MZ Liskovac.
„Cazinska buna 1950.“ događaj je u historiji poznat kao jedina organizirana pobuna protiv vlasti bivše Jugoslavije. Brižno skrivana od nekadašnje jugoslovenske javnosti, Cazinska buna, koja je podignuta i ugušena u jednom danu – 6. maja 1950. godine, ostala je duboko urezana u sjećanjima stanovnika ovog dijela BIH, čije je živote uveliko promijenila. Tek je početkom ovog stoljeća postala predmet historijskih i naučnih istraživanja i konačno je rasvijetljen i činjenično utvrđen taj najkotroverzniji događaj u bivšoj državi.
U rasvjetljavanje ovog događaja aktivno se uključila i općina odnosno Grad Cazin. Općinsko vijeće Cazin 2011. godine donijelo je Rezoluciju o osudi masovnog kršenja ljudskih prava civilnog stanovništva u Cazinskoj krajini 1950. godine i zločina počinjenih od strane totalitarnog režima bivše Jugoslavije, a 6. maj proglašen je Danom sjećanja na žrtve Cazinske bune.
Domaćin manifestaciji upriličenoj jučer s ciljem njegovanja kulture sjećanja na Cazinsku bunu bila je MZ Liskovac, rodno mjesto Ale Čovića, istaknutog lidera bune. Ovo je druga po redu manifestacija sjećanja na Cazinsku bunu, čijoj su organizaciji podršku dali i Grad Cazin i Centar za kulturu i turizam. U bogatom programu ovogodišnjeg obilježavanja organizirani su pješački pohod Stazama Cazinske bune, biciklijada i kulturno-zabavni program u kojima su sudjelovali planinarska društva i biciklisti iz Cazina, Bihaća i Ključa, te gosti – kulturno umjetnička društva iz Pule i Rijeke, dok su se za bogatu sofru pobrinule članice KUD-a Liskovac.
Cazinska buna bila je pobuna seljaka protiv nepravedno nametnutog otkupa i velike gladi. Ovdašnji zemljoradnici tada su podigli socijalni bunt, a nikako državni udar. Buna je podignuta i ugušena u jednom danu – 6. maja 1950. godine. Od 720 ustanika 14 je odmah ubijeno, 18 osuđeno na smrt strijeljanjem, 240 na kazne zatvora, a 115 porodica sa oko 700 članova na kaznu iseljenja u Srbac, što je nezapamćen slučaj takve sankcije.
Mirela A.
